Francesca Extraordinaire

(Note: Mislila sam napisati nekaj o mlijeku i odvratnosti te tekućine. Potaklo me to kaj me zaustavila anketarka iz Pulsa u Mercatoneu i htjela ispitat o mlijeku. Kad sam joj odgovorila na pitanje „Pijete li mlijeko?“ sa šarenim „Ne.“ razgoračila je oči, nevjerujući svojim ušima. Zašto je nepijenje mlijeka tabu i zločin koji bi napravio samo terorist ogranka Alkaide koji ima HQ u Bosni? Pozabavit ću se tim drugi put. Ova priča je krenula sasvim drugim smjerom, ne baš uspješnim. To je tak kad me „mlijeko“ podsjeti na još nekoliko stvari u isto vrijeme. Ubijte vrijeme!)

MLIJEKO

Ležao je na leđima, bespomoćan pred svojim mukama. Unatoč propadanju koje održava već mjesecima, nije se mogao osjećati bolje niti da je htio. Ekstaza njegovog stanja razvila je potpunu apatiju prema okolini. Dok je uvlačio dim cigarete, zatvorio je oči i pronašao unutarnju nirvanu, još jedan val dezorijentacije i potpunog ništavila.

Njegov bivši posao sada se činio jako daleko, pogotovo kada je bio sposoban razmišljati o tome više od 5 sekundi u komadu. Biti glavni marketinški menađer je katkad nepodnošljiv pritisak. Svatko bi razumio njegovu potrebu da izbalansira stres nekakvim prisilnim opuštanjem. Heroin možda zvuči prenapadno, ali za njega je to bio jedini način dobivanja mira.

Nije bilo jako loše, stvarno. Jedan od njegovih prijatelja je uzgajao opijate u svom vrtu, dobro zakamufliranom radi prolaznika. On mu je i pružio testni uzorak onoga što propušta, a kada je saznao da je prihvatio opium kao dnevnu stvar, naučio ga je kako da i sam uzgoji svoje primjerke.

U početku nije uopće loše utjecalo na njegov rad, zapravo mu je i pomoglo riješiti neke probleme. Da, njegova karijera je išla na bolje, kao i plaća, sada kada je imao katarzu. Odustat će, naravno, čim završi sa projektom na kojem radi. „Sve što moram napravit je izdržat ovaj mjesec, završit sav posao, uživat u opuštenom vikendu i prestat sa ovim.“

Počeo je raditi propuste na poslu, što je rezultiralo uzimanjem većih količina tako vrijedne supstance. Djevojka ga je napustila nekoliko tjedana prije, posao ne ide dobro i nekako mu je trebalo nešto što će ga podići i opustiti živce. On je sve kontrolirao, kvragu, nije bio pod kontrolom nečeg. Završetak projekta je bio njegov jedini cilj, a heroin samo sredstvo.

Naravno, bio je otpušten. Otpustili su ga s posla jer njegov CEO jednostavno nije više mogao tolerirati aljkavost i nedovšenost posla kao i sveopću nekompetentnost glavnog mu marketinškog menađera. Netko je trebao dovršiti taj posao, a njegova stalna uvjeravanja da će biti završen, pala su u vodu, jer nisu bila usklađena sa njegovim radnjama. Rad mu pati radi vanjskog čimbenika, rekli su, i više ne mogu dopustiti da njegove pogreške budu i njihove.

Od tuda se sve počelo rušiti velikom brzinom. Nakon što je izgubio posao, odlučio je otići na odmor na tjedan-dva samo da se rasčisti i ponovno upozna sa starim, uspješnim, sobom. Tjedan da preboli traumu otpuštanja i tjedan da ponovno uspostavi radnu etiku. To je ono što mu treba. Još samo ovaj put, samo večeras, i onda je gotov s tim.

Zanimljivo je to koliko mu je računica bila pogrešna. Nakon četri mjeseca nestalo mu je novaca i bio je izbačen iz svog luksuznog stana radi neplaćanja računa, i nekoliko pritužbi susjeda, zabrinutih za njegovo zdravlje. Odlučio se useliti k prijatelju koji se uvijek pobrinuo da ima dovoljno materijala kad mu ponestane njegovog vlastitog. Zajedno su provodili gotovo svakit trenutak u stanju euforičnog transa.

I tako se vraćamo na početak. Leži na leđima, puši i razmišlja, razmišlja i puši. „Jel odustane od droge?“, možda se pitate. To nije na meni da vam ispričam. „Da li umre?“ Pa...neću se pravit da znam, ili ne znam, samo recimo da je odgovor na to da nemamo svi morbidan završetak. Možda otkrije svoje greške prije nego postane potpuno konzumiran. Tko to može znati? Završetak je u njegovim rukama...ili tijelu.

Neke priče nemaju završetak, a neki završeci ne zaslužuju priču.

Around the house, I never lift a finger
As a husband and father I'm sub-par
I'd rather drink a beer
than win Father of the Year
I'm happy with things the way they are

-- Homer Simpson
Simpsoncalifragilisticexpiala(annoyed grunt)ocious